|
|
Poteškoće u govoru
Poteškoće u govoru
Poteškoće u govoru – kako ih prepoznati i kad se javiti logopedu
Kod poteškoća u govoru postoje različite dijagnoze koje se odnose na razvoj govora te ovise kronološkoj dobi djeteta.
Razlikujemo sljedeće poteškoće u govoru:
Kod poteškoća u govoru postoje različite dijagnoze koje se odnose na razvoj govora te ovise kronološkoj dobi djeteta.
Razlikujemo sljedeće poteškoće u govoru:
- Usporeni razvoj govora
- Dyslalia ili neispravan izgovor glasova (npr. logopedske vježbe za slovo R)
- Mucanje
- Brzopletost
- Bradylalia - patološki spor govor
- Afazije
- Disfazije i afazije dječje dobi
- Dizartrije
- Poremećaj čitanja i pisanja
- Poremećaj glasa…
Kod djece ranije dobi, kod kojih je govor tek u razvoju, dijagnozu usporen razvoj govora primijenit će ako djeca razumiju govor svoje okoline, ali rečenice kojima se služe nisu primjerene njihovoj kronološkoj dobi. Djeca ove dobe trebala bi se služiti gramatički ispravnim rečenice, s malo suženim rječnikom, dok djeca koja imaju poteškoću u govoru, dijagnozu usporen razvoj govora dobivaju jer im govor nije čist, rade nesustavne greške, rječnik je siromašan, izostavljaju veznike, pomoćne glagole, prijedlozi…
Roditelji koji primijete kod djeteta poteškoće u govoru ovakve prirode najbolje je da se jave za savjet kod logopeda.
Dyslalia se javlja kod djece koja imaju oštećen glasovni sustav u većoj ili manjoj mjeri. Najučestaliji su poremećeni frikativi, afrikate i glasovi R i L.
Mucanje je poremećaj u govoru koji nije čest, ali lako ga je dijagnosticirati. Djeca obično ponavljaju dijelove riječi ili rečenica, zastajkuju u govoru, produžavaju glasove, ubacuju poštapalice, rade neadekvatne pauze…Fiziološko mucanje se može primijetiti kod djece u dobi od dvije ili tri godine. Povezano je početkom govora kod djece te prolazna faza koja ne ostavlja nikakve posljedice na kasniji govor djeteta.
Brzopletost je sindrom koji kod logopeda često iziskuje dugotrajan i strpljiv rad. Nerijetko roditelji ne primijete brzopletost kod djece jer su ovakva djeca često druželjubiva, vedra, otvorena. Ovakva djeca govor nauče aproksimativno, jer ne obraćaju dovoljno pozornosti.
Patološki spor govor se javlja kod mentalno retardirane djece. Glavno obilježje je produljenje svih glasova. Kod ovakve poteškoće u govoru potrebno je uz logopedske vježbe za djecu, vježbati i motoriku cijeloga tijela.
Afazija je nemogućnost upotrebe jezika i to svih njegovih modaliteta slušanja, govorenja, čitanja, pisanja, a nije povezano s oštećenjima sluha i vida.
Disfazija i afazija u dječjoj dobi je poremećaj čiji je uzrok rođenje djeteta prije vremena ili je porod bio dug i težak . Ovi poremećaji mogu uzrokovati disfunkciju kortikalnih i subkortikalnih struktura. Kod djece su obično lakša oštećenja govora disfazija, nego kod odraslih te se preporučuju vježbe za razvoj govora.
Dizartrije su poteškoće u govoru koje se javljaju kod osoba s cerebralnom paralizom, Parkinsonovom bolesti i multiplom sklerozom. Igre i vježbe ovdje imaju cilj poboljšanje govornih organa kako bi se djeca mogla integrirati u redovnu školu.
Poremećaj u čitanju i pisanju kako dijagnoza ne postavlja se prije drugog razreda.
Za detaljnije informacije iz Poteškoće u govoru pošaljite UPIT preko opcije na portalu ePIRH i stručni tim Centra za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj rado će vam odgovoriti.
Roditelji koji primijete kod djeteta poteškoće u govoru ovakve prirode najbolje je da se jave za savjet kod logopeda.
Dyslalia se javlja kod djece koja imaju oštećen glasovni sustav u većoj ili manjoj mjeri. Najučestaliji su poremećeni frikativi, afrikate i glasovi R i L.
Mucanje je poremećaj u govoru koji nije čest, ali lako ga je dijagnosticirati. Djeca obično ponavljaju dijelove riječi ili rečenica, zastajkuju u govoru, produžavaju glasove, ubacuju poštapalice, rade neadekvatne pauze…Fiziološko mucanje se može primijetiti kod djece u dobi od dvije ili tri godine. Povezano je početkom govora kod djece te prolazna faza koja ne ostavlja nikakve posljedice na kasniji govor djeteta.
Brzopletost je sindrom koji kod logopeda često iziskuje dugotrajan i strpljiv rad. Nerijetko roditelji ne primijete brzopletost kod djece jer su ovakva djeca često druželjubiva, vedra, otvorena. Ovakva djeca govor nauče aproksimativno, jer ne obraćaju dovoljno pozornosti.
Patološki spor govor se javlja kod mentalno retardirane djece. Glavno obilježje je produljenje svih glasova. Kod ovakve poteškoće u govoru potrebno je uz logopedske vježbe za djecu, vježbati i motoriku cijeloga tijela.
Afazija je nemogućnost upotrebe jezika i to svih njegovih modaliteta slušanja, govorenja, čitanja, pisanja, a nije povezano s oštećenjima sluha i vida.
Disfazija i afazija u dječjoj dobi je poremećaj čiji je uzrok rođenje djeteta prije vremena ili je porod bio dug i težak . Ovi poremećaji mogu uzrokovati disfunkciju kortikalnih i subkortikalnih struktura. Kod djece su obično lakša oštećenja govora disfazija, nego kod odraslih te se preporučuju vježbe za razvoj govora.
Dizartrije su poteškoće u govoru koje se javljaju kod osoba s cerebralnom paralizom, Parkinsonovom bolesti i multiplom sklerozom. Igre i vježbe ovdje imaju cilj poboljšanje govornih organa kako bi se djeca mogla integrirati u redovnu školu.
Poremećaj u čitanju i pisanju kako dijagnoza ne postavlja se prije drugog razreda.
Za detaljnije informacije iz Poteškoće u govoru pošaljite UPIT preko opcije na portalu ePIRH i stručni tim Centra za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj rado će vam odgovoriti.