|
|
Probiotici
Članci:
Spirulina
Omega 3 maslene kiseline
Ricinusovo ulje
Probiotici
Čuli ste za čaj za detoksikaciju, ali ne znate točno čemu služi
Goji bobice
Trebate kokosovo brašno?
Trebate MSM?
Želite učiniti život ljepšim i zabavnijim?
Želite smršavjeti? Kako?
Želite dan započeti sa zdravim doručkom?
Magnezij
Probiotici od Malince su jednostavno živi mikroorganizmi koji korišteni u dovoljnoj količini utječu povoljno na zdravlje domaćina. Još se nazivaju i dobrim bakterijama.
Probiotici pomažu u uspostavi ravnoteže između dobrih i loših bakterija u našim crijevima. Crijevna mikroflora može postati poremećena uslijed bolesti, raznih poremećaja i stresa, prekomjerne konzumacije alkohola, izlaganjem toksinima ali i uporabom antibiotika. Prekomjerno korištenje antibakterijskih sapuna može također utjecati na ravnotežu dobrih i loših bakterija.
Probiotici ne mogu zamijeniti uništenu crijevnu floru nego u službi zamjenskih kolonija pomažu organizmu obavljati iste funkcije kao i prirodna flora. Tim procesom probiotici daju prirodnoj flori dovoljno vremena da se obnovi. Probiotičke kolonije se potom ubrzo mijenjaju s novonastalom crijevnom florom.
Najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Bifidobacterium i Lactobacillus.
Probiotici imaju povoljan učinak u slučaju proljeva, konstipacije, gljivičnih oboljenja kao što su candida albicans, alergija, karcinoma i drugih vrsta infekcija, s naglaskom na infekcije mokraćnog sustava. Dokazano je da redovitom konzumacijom probiotici povoljno utječu na intoleranciju na laktozu, regulaciju kolesterola u krvi, kod prevencije karcinoma debelog crijeva i poboljšavaju imunološki sustav.
Probiotičko djelovanje imaju kefir, jogurt, sir, kobasice i kiseli kupus zbog dugogodišnjeg korištenja bakterija mliječnih kiselina pri proizvodnji ovih namirnica.
Probiotici pomažu u uspostavi ravnoteže između dobrih i loših bakterija u našim crijevima. Crijevna mikroflora može postati poremećena uslijed bolesti, raznih poremećaja i stresa, prekomjerne konzumacije alkohola, izlaganjem toksinima ali i uporabom antibiotika. Prekomjerno korištenje antibakterijskih sapuna može također utjecati na ravnotežu dobrih i loših bakterija.
Probiotici ne mogu zamijeniti uništenu crijevnu floru nego u službi zamjenskih kolonija pomažu organizmu obavljati iste funkcije kao i prirodna flora. Tim procesom probiotici daju prirodnoj flori dovoljno vremena da se obnovi. Probiotičke kolonije se potom ubrzo mijenjaju s novonastalom crijevnom florom.
Najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Bifidobacterium i Lactobacillus.
Probiotici imaju povoljan učinak u slučaju proljeva, konstipacije, gljivičnih oboljenja kao što su candida albicans, alergija, karcinoma i drugih vrsta infekcija, s naglaskom na infekcije mokraćnog sustava. Dokazano je da redovitom konzumacijom probiotici povoljno utječu na intoleranciju na laktozu, regulaciju kolesterola u krvi, kod prevencije karcinoma debelog crijeva i poboljšavaju imunološki sustav.
Probiotičko djelovanje imaju kefir, jogurt, sir, kobasice i kiseli kupus zbog dugogodišnjeg korištenja bakterija mliječnih kiselina pri proizvodnji ovih namirnica.